Održana Konferencija „Kako povećati tjelesnu aktivnost stanovništva“

 

Državna tajnica za šport Janica Kostelić i pomoćnik ministra zdravstva Denis Kovačić danas su u Zagrebu otvorili stručnu konferenciju pod nazivom „Kako povećati tjelesnu aktivnost stanovništva”, koju je Središnji državni ured za šport organizirao s ciljem pronalaženja kvalitetnog rješenja za poticanje stanovništva na svakodnevno vježbanje.

U obraćanju sportskim i zdravstvenim stručnjacima te svim okupljenima Janica Kostelić je istaknula:

„U ovo vrijeme kad tehnologija igra veliku ulogu u našim životima, bitno je motivirati i osvijestiti ljude o svim važnostima bavljenja bilo kakvom vrstom tjelesne aktivnosti. Kroz Europski tjedan sporta organizirali smo niz različitih događanja kako bismo potaknuli ljude na kretanje, a na ovoj Konferenciji vidjeli smo kakvo je trenutačno stanje, koje su posljedice, ali i koji primjeri dobre prakse već postoje kako bismo pokušali prekinuti ove negativne trendove. Zaključci s Konferencije poslužit će i pri izradi Nacionalnog programa sporta, kojim želimo propisati mjere kako bi bavljenje tjelesnom aktivnošću postala navika svih građana”.

Dr. sc. Krešimir Šamija, zamjenik državne tajnice, u svom je izlaganju objasnio na koji način Nacionalni program sporta, novi Zakon o športu i Nacionalni informacijski sustav u sportu može biti alat za implementaciju mjera koje imaju cilj poboljšati tjelesnu aktivnost građana Republike Hrvatske.

Za potrebe izrade Nacionalnog programa sporta Središnji državni ured za šport u lipnju je proveo istraživanje o tjelesnoj aktivnosti naših građana koje je predstavila dr. sc. Martina Jeričević, voditeljica Službe za šport djece i mladih, lokalni šport i stručne kadrove SDUŠ-a. Još je jednom upozorila da se 62 posto hrvatske populacije starije od 15 godina uopće ne bavi ikakvom sportskom, rekreacijskom ili drugom tjelesnom aktivnošću.

Takva tjelesna neaktivnost povećava rizik za obolijevanje od srčanožilnih, metaboličkih i šećerne bolesti, kao i od malignih bolesti poput raka debelog crijeva, dojke, pluća i endometrija, naglasila je prof. dr. sc. Lana Ružić, prodekanica Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ugroženo je psihičko zdravlje pa je veća mogućnost za depresiju, anksioznost, Alzheimerovu bolest i demenciju. Tjelesna neaktivnost češće dovodi i do poremećaja spavanja, smanjenja spolne funkcije i plodnosti te bolesti kralježnice i lokomotornog sustava. Prof. dr.sc. Goran Sporiš s Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu također je upozorio da je Hrvatska na 8. mjestu od 28 članica EU kada je riječ o broju pretilih ljudi, a kako je pretilost kod djece u porastu edukaciju je nužno provoditi već od vrtića.

Navedeni rizici mogu biti bitno manji bavimo li se športom, rekreacijom ili drugom tjelesnom aktivnošću, o čemu je govorila prof. dr. sc. Jelena Paušić s Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Naglasila je da je redovita tjelesna aktivnost jedan od osnovnih čimbenika unaprjeđenja zdravlja te da bi trebala biti sastavni dio svih javnozdravstvenih programa namijenjenih populacijskim skupinama svih dobi. Organizirana tjelesna aktivnost, rekreacija i sport pozitivno utječu na smanjenje stope nasilja, konzumacije alkohola, izbjegavanje konzumacije droga, povećanje samopouzdanja i socijalizacije, te smanjenje osjećaja usamljenosti, osobito kod starije populacije.

Dobre primjere iz prakse koji pokazuju da je uz planiranje i dobar program ipak moguće mijenjati loše navike građana i poboljšati njihov zdravstveni status s okupljenima su podijelili dr. sc. Slaven Krtalić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i kondicijski trener mnogih uspješnih hrvatskih sportaša mr. sc. Pero Kuterovac.

Niz predavanja bio je uvod u panel raspravu na temu „Analiza trenutnog stanja, izazovi i mjere koje je potrebno donijeti“ u kojoj su sudjelovali predavači na Konferenciji Lana Ružić, Goran Sporiš, Slaven Krtalić i Pero Kuterovac, kojima su se pridružili sportaši Ana Sršen i Željko Mavrović. Uz niz prijedloga koji su se mogli čuti u panelu te koji će koristiti u pripremi Nacionalnog programa sporta, ono oko čega su se svi složili jest da je tjelesna neaktivnost širi društveni problem za kojeg je rješenje moguće naći samo kroz sinergijsko djelovanje liječnika, kineziologa, nutricionista, roditelja, odgajatelja, obrazovnih ustanova i države, ali naravno i svakoga od nas ponaosob koji se moramo zauzeti za sebe. Osim toga nužno je uložiti napore da se iz EU fondova povuku sredstva za projekte koji mogu donijeti pozitivnu promjenu u području tjelesno usmjerenog zdravstvenog vježbanja. Zaključak konferencije najbolje je sumirala Ana Sršen rekavši da jedino sat tjelesne i zdravstvene kulture uistinu osposobljava za život jer stvara zdravog čovjeka, budući je zdravlje preduvjet da možemo uopće obavljati ikakav posao.

Konferencija se održala u sklopu Europskog tjedna sporta kojeg od 23. do 30. rujna organizira Središnji državni ured za šport na inicijativu Europske komisije s ciljem promicanja sporta i redovite tjelesne aktivnosti građana svih dobnih skupina i stupnja fizičke pripremljenosti. Europski tjedan sporta bit će zatvoren u Vukovaru ove subote, gdje građane očekuje niz turnira, biciklijada, jutarnja tjelovježba i druge sportske aktivnosti.